Koja je razlika između Rihterove i Merkalijeve skale?
Rihterova skala mjeri veličinu, odnosno jačinu trusnog talasa i energije koju on proizvodi. Svaki broj na skali predstavlja potres deset puta veći u odnosu na prethodni. Merkalijeva skala mjeri koliko zemljotres potresa tlo na određenom mjestu. Na Merkalijevoj skali zemljotresi se mjere od jedan do deset.
Kako se vidre snalaze pod vodom?
Kao prave vidre! Zahvaljujući gipkom tijelu vidre mogu da rone u potrazi za ribom. U toku ronjenja i plivanja one se potiskuju pokretima repa i zadnjih nogu. Vidre imaju gusto krzno koje ne dozvoljava da voda prodre do njihove kože. One mogu da zatvore nozdrve i uši tokom boravka pod vodom.
Ko su bili šoguni?
Japanski vojni diktatori, poznati kao šoguni, ugrabili su vlast u čitavom Japanu od 12. do 19. vijeka. Iako su vladali u ime cara, u stvarnosti su oni bili istinski gospodari Japana. Vlast šoguna bila je doživotna i nasljedna, a carevi su bili obične marionete. Bukvalno značenje ove riječi jezapovjednik vojnih snaga. Iako je danas zvanični naziv za predsjednika vlade premijer, još uvijek se u običnom govoru za premijera koristi termin šogun.
Šta je centripetalna sila?
Predmet koji se slobodno kreće prirodno će ići pravolinijski. Da bi se predmet kretao u krug, potrebna je centripetalna sila. Ova sila, koja vuče predmet prema centru kruga, stalno mijenja njegov pravac i ne dozvoljava mu da se kreće pravolinijski. Centripetalnu silu koriste npr. vozila da bi prošla krivinu.
Šta je to magično oko?
Neki ljudi vjeruju da određeni simboli donose sreću. Čest primjer je oko. Portugalski ribari na svojim brodovima slikaju oči za sreću; kineski mornari vjeruju da će brod zalutati, ako nema oči koje vide put. Da bi se odbranili od zlih namjera, ljudi u Sredozemlju nose staklene amajlije u vidu magičnog oka.
Kako dišu žabe?
Žabe imaju poroznu kožu, tako da voda i vazduh prolaze kroz njih, omogućavajući im da dišu putem kože kao i putem pluća. Većina vrsta dobro vidi i čuje. Imaju četiri noge, čija dužina se razlikuje od vrste do vrste. Veličina žaba varira od nekoliko centimetara do 40 cm koliko je dugačka zapadnoafrička žaba golijat. Među neobične vrste spada dlakava žaba – tokom sezone parenja mužjaku rastu dlake – i leteća žaba sa Bornea koja jedri između drveća.
Kako čujemo?
Kada pčela zuji, sopran pjeva ili avion polijeće, svako od njih stvara nevidljive vibracije zvane zvučni talasi, koje ulaze u uši. Zvučni talasi putuju duboko u lobanju do dijela uva koji stvara sluh. Tu se svučni talasi prevode u nervne impulse koji se nervima prenose do dijela mozga nazvanog auditorni ili slušni dio i nalazi se na objema stranama mozga. U mozgu se ti impulsi interpretiraju kao zvuci.
Zašto zvijezde ne sijaju danju?
Zvijezde sijaju i noću i danju. One su uvijek iste i uvijek na nebu. Noću ih lijepo vidimo zato što je mrak. Preko dana sija Sunce, a Sunce je zvijezda najbliža Zemlji, pa je njegova svjetlost je toliko jaka da zasjeni svjetlost zvijezda. Zato mi danju ne vidimo zvijezde, iako sijaju.
Imaju li kornjače zube?
Nemaju, ali zato imaju oštre rožnate kljunolike navlake na vilicama. Sve se razmnožavaju tako što polažu jaja, a ženke legu jedno do sto jaja na rastresitom tlu ili pijesku. Danas postoji oko 250 vrsta vodenih i kopnenih kornjača. Međutim, mnoge vrste su ugrožene, što je posljedica trgovine njihovim oklopom, mesom i ukradenim jajima.
Šta je kod, a šta šifra?
Kod je bilo koji sistem prethodno dogovorenih simbola, riječi ili brojeva, koji se upotrebljava u komunikaciji. Kodovi se koriste da pojednostave, organizuju i prenesu složene informacije, kao u telefonskim ili poštanskim kodovima, ili bar-kodovima koji opisuju robu na način koji mašine mogu da pročitaju. Šifre (tajni kodovi) kriju pravo značenje poruke. Koriste ih banke zbog privatnosti finansijskih transakcija.
Koja velika mačka je najrasprostranjenija?
Leopardi! Žive u većem dijelu Afrike, južnoj Aziji i na srednjem Istoku. Većina leparda živi u šumama, a neki žive u travnatim ravnicama i šumovitim stepama. Izuzetno dobro se penju, a dugi repovi im pomažu u održavanju ravnoteže. Spavaju, odmaraju se i motre na plijen sa grana drveća.
Jesu li ježevi raspoloženi za druženje?
Pa, ne baš. Kao većina bubojeda, ježevi su noćne životinje, usamljenici koji se zbliže samo u vrijeme parenja. Svakoj odrasloj životinji potrebna je sopstvena teritorija da bi mogla da nađe dovoljno hrane. Nijesu svi ježevi bodljikavi. Evropski i pustinjski ježevi imaju guste bodlje na gornjem dijelu glave i tijela da bi se zaštitili od grabljvaca.
Kako se psi rashlađuju?
Primati, kao što su majmuni i čovjekoliki majuni, imaju znojne žlijezde na čitavoj koži. Znoj isparava i tako se životinje hlade. Psi, međutim, imaju znojne žlijezde samo na jastučićima šapa. Da bi se rashladili, oni dahću kako bi pljuvačka mogla da isparava.
Koji okean je najmanji?
Sjeverni ledeni okean (Arktički) je najmanji i najplići okean. Veći dio njegove površine prekriva smrznuta masa plutajućeg leda debelog oko 2 m. Okružen je sjevenim djelovima Evrope, Azije, Sjeverne Amerike i Grenlanda. Ovi ledeni prostori bogati su rudama i živim svijetom, ali su dom malom broju ljudi, svega 800.000.
Koji su kitovi najveći?
Najveći kit je, istovremeno, i najveća životinja na svijetu. To je plavi kit, bakarne boje po trbuhu, koji može biti dugačak i preko 30 m, a težak i do 125 tona! Živi u gotovo svim okeanima, ali se najčešće nalazi u Tihom okeanu. Ova vrsta kita nema zube, već mu je usna duplja sastavljena od stotine rožastih ili koštanih pločica. Hrane se na taj način što plivaju nečujno kroz jata svog plijena – sitnih mekušaca, ljuskara, planktona ili ribica – i prosto ga progutaju.
ARHIV
Rihterova skala mjeri veličinu, odnosno jačinu trusnog talasa i energije koju on proizvodi. Svaki broj na skali predstavlja potres deset puta veći u odnosu na prethodni. Merkalijeva skala mjeri koliko zemljotres potresa tlo na određenom mjestu. Na Merkalijevoj skali zemljotresi se mjere od jedan do deset.
Kao prave vidre! Zahvaljujući gipkom tijelu vidre mogu da rone u potrazi za ribom. U toku ronjenja i plivanja one se potiskuju pokretima repa i zadnjih nogu. Vidre imaju gusto krzno koje ne dozvoljava da voda prodre do njihove kože. One mogu da zatvore nozdrve i uši tokom boravka pod vodom.
Japanski vojni diktatori, poznati kao šoguni, ugrabili su vlast u čitavom Japanu od 12. do 19. vijeka. Iako su vladali u ime cara, u stvarnosti su oni bili istinski gospodari Japana. Vlast šoguna bila je doživotna i nasljedna, a carevi su bili obične marionete. Bukvalno značenje ove riječi jezapovjednik vojnih snaga. Iako je danas zvanični naziv za predsjednika vlade premijer, još uvijek se u običnom govoru za premijera koristi termin šogun.
Predmet koji se slobodno kreće prirodno će ići pravolinijski. Da bi se predmet kretao u krug, potrebna je centripetalna sila. Ova sila, koja vuče predmet prema centru kruga, stalno mijenja njegov pravac i ne dozvoljava mu da se kreće pravolinijski. Centripetalnu silu koriste npr. vozila da bi prošla krivinu.
Neki ljudi vjeruju da određeni simboli donose sreću. Čest primjer je oko. Portugalski ribari na svojim brodovima slikaju oči za sreću; kineski mornari vjeruju da će brod zalutati, ako nema oči koje vide put. Da bi se odbranili od zlih namjera, ljudi u Sredozemlju nose staklene amajlije u vidu magičnog oka.
Žabe imaju poroznu kožu, tako da voda i vazduh prolaze kroz njih, omogućavajući im da dišu putem kože kao i putem pluća. Većina vrsta dobro vidi i čuje. Imaju četiri noge, čija dužina se razlikuje od vrste do vrste. Veličina žaba varira od nekoliko centimetara do 40 cm koliko je dugačka zapadnoafrička žaba golijat. Među neobične vrste spada dlakava žaba – tokom sezone parenja mužjaku rastu dlake – i leteća žaba sa Bornea koja jedri između drveća.
Kada pčela zuji, sopran pjeva ili avion polijeće, svako od njih stvara nevidljive vibracije zvane zvučni talasi, koje ulaze u uši. Zvučni talasi putuju duboko u lobanju do dijela uva koji stvara sluh. Tu se svučni talasi prevode u nervne impulse koji se nervima prenose do dijela mozga nazvanog auditorni ili slušni dio i nalazi se na objema stranama mozga. U mozgu se ti impulsi interpretiraju kao zvuci.
Zvijezde sijaju i noću i danju. One su uvijek iste i uvijek na nebu. Noću ih lijepo vidimo zato što je mrak. Preko dana sija Sunce, a Sunce je zvijezda najbliža Zemlji, pa je njegova svjetlost je toliko jaka da zasjeni svjetlost zvijezda. Zato mi danju ne vidimo zvijezde, iako sijaju.
Nemaju, ali zato imaju oštre rožnate kljunolike navlake na vilicama. Sve se razmnožavaju tako što polažu jaja, a ženke legu jedno do sto jaja na rastresitom tlu ili pijesku. Danas postoji oko 250 vrsta vodenih i kopnenih kornjača. Međutim, mnoge vrste su ugrožene, što je posljedica trgovine njihovim oklopom, mesom i ukradenim jajima.
Kod je bilo koji sistem prethodno dogovorenih simbola, riječi ili brojeva, koji se upotrebljava u komunikaciji. Kodovi se koriste da pojednostave, organizuju i prenesu složene informacije, kao u telefonskim ili poštanskim kodovima, ili bar-kodovima koji opisuju robu na način koji mašine mogu da pročitaju. Šifre (tajni kodovi) kriju pravo značenje poruke. Koriste ih banke zbog privatnosti finansijskih transakcija. 
Leopardi! Žive u većem dijelu Afrike, južnoj Aziji i na srednjem Istoku. Većina leparda živi u šumama, a neki žive u travnatim ravnicama i šumovitim stepama. Izuzetno dobro se penju, a dugi repovi im pomažu u održavanju ravnoteže. Spavaju, odmaraju se i motre na plijen sa grana drveća.
Pa, ne baš. Kao većina bubojeda, ježevi su noćne životinje, usamljenici koji se zbliže samo u vrijeme parenja. Svakoj odrasloj životinji potrebna je sopstvena teritorija da bi mogla da nađe dovoljno hrane. Nijesu svi ježevi bodljikavi. Evropski i pustinjski ježevi imaju guste bodlje na gornjem dijelu glave i tijela da bi se zaštitili od grabljvaca.
Primati, kao što su majmuni i čovjekoliki majuni, imaju znojne žlijezde na čitavoj koži. Znoj isparava i tako se životinje hlade. Psi, međutim, imaju znojne žlijezde samo na jastučićima šapa. Da bi se rashladili, oni dahću kako bi pljuvačka mogla da isparava.
Sjeverni ledeni okean (Arktički) je najmanji i najplići okean. Veći dio njegove površine prekriva smrznuta masa plutajućeg leda debelog oko 2 m. Okružen je sjevenim djelovima Evrope, Azije, Sjeverne Amerike i Grenlanda. Ovi ledeni prostori bogati su rudama i živim svijetom, ali su dom malom broju ljudi, svega 800.000.
Najveći kit je, istovremeno, i najveća životinja na svijetu. To je plavi kit, bakarne boje po trbuhu, koji može biti dugačak i preko 30 m, a težak i do 125 tona! Živi u gotovo svim okeanima, ali se najčešće nalazi u Tihom okeanu. Ova vrsta kita nema zube, već mu je usna duplja sastavljena od stotine rožastih ili koštanih pločica. Hrane se na taj način što plivaju nečujno kroz jata svog plijena – sitnih mekušaca, ljuskara, planktona ili ribica – i prosto ga progutaju.